Flora Rascane

Rascvjetana čuvarkuća, snimka iz Knjiča. Klikni za veliku sliku.

Cvijeće sa leptirima. Klikni za veliku sliku.

Gljive iz bjelogorične šume. Klikni za veliku sliku.

Zelenika. Klikni za veliku sliku.

Jablani. Klikni za veliku sliku.

Bršljan "monstruoznih" dimenzija. Klikni za veliku sliku.

	Biljni svijet ovog područja je vrlo bogat naročito na planinskom području.Do nadmorske visine od cca 500 m dominatna je grabova šuma sa ponešto jasena, na visinama od 500 do 900 m raste crni grab i jasen, a na većoj nadmorskoj visini su područja bukove a zatim i jelove šume.Od svih biljnih vrsta možda je najzanimljivija biokovska jela (Abies biokovoensis) koja je endemska vrsta i jedina četinjaca na ovim prostorima koja se obnavlja iz panja.Na slici lijevo vidi se kako je iz odsječenog panja izniknuo novi vrh.
Takav način obnavljanja rezultira time da imamo velika stabla sa debelom osnovicom iz koje raste, paralelno, više vrhova. Slika desno. Preko 70 % ukupnih stabala biokovske jele nalaze se na jugoistocnom dijelu Biokova. Vrtača Velika Budina najveća je oaza jelove šume na cijelom Biokovu
	Posljednjih godina je većina prostora jugoistočnog Biokova rijetko posjećena jer su najljepša područja dostupna samo uskim planinskim stazama koje su na pojedinim mjestima i vrlo teško prohodne. Iako je ovaj prostor godinama bio sastavni dio života stanovnika Rašcana danas je to carstvo nedirnute prirode, možda jedno od posljednjih takvih oaza na ovom području, a i šire.
Takoder je zastupljena tisa - tisovina (Taxus baccata L.) i bukva (Tagus silvatica).Slika desno. Na ovom djelu Biokova bukove šume su izuzetno guste a na nekim mjestima teško prohodne. Interesantno je spomenuti vrtaču Stopanj dolac (1262 m), koja sa svojim dimenzijama (promjer na dnu oko 200 m, dubina 300 m sa promjerom vrha oko 1000 m) predstavlja najveću i najljepšu vrtaču na cijelom Biokovu.
	U jugoistočnom dijelu je gusta jelova šuma, od zimzelenih vrsta u vrtaci rastu još i crni bor, a od listopadnih bukva, jasen, javor, kljen, mukinja (slika lijevo) i desetke drugih biljaka.
U nižim područjima Biokova i u samim Rašcanima rastu još jasen, grab, hrast (slika desno) i klen (kljen).Od ljekovitih i aromatičnih vrsta bilja rastu kadulja (Salvia officinalis L.),vrijes (Erica carnea),ružmarin, zova i brojne ostale biljke.
	Na nižim predjelima može se pronaci i dalmatinski crni bor (Pinus nigra dalmatica). Slika lijevo.
Na područjima od cca 900 m, u sjeni bjelogorične šume, mogu se, u mjesecu lipnju, pronaći šumske jagode, te različite vrste gljiva.
	Od poljoprivrednih kultura uspjeva vinova loza, maslina (posljednjih godina intenzivnije se sadi), krumpir i ostalo povrće. Veću komercjalizaciju poljoprivrede uglavnom sprečava rascjepkanost parcela i nedostatak vode za navodnjavanje poljoprivrednih površina iako je, po nekim istraživanjima, tijek podzemnih voda vrlo intenzivan.