 |
| Kamen koji obilježava put, zovemo ga ćulak.
|
 |
|
Kapelica na vrhu sv.Jure (1762 m), smještena ponešto ispod vrha. Orginalna kapelica srušena prilikom izgradnje odašiljača.
|
 |
|
Ekspedicija sa vozilom, u zimskim uvjetima, stigla na vrh. |
 |
|
Planinska vododerina. Ovakvi geološki "objekti" često otežavaju planinarenje. Na slici se i ne doima opasno. U stavrnosti je ponešto drugačije. |
 |
|
Unutrašnjost kapelice na vrhu sv. Roko. Na ovaj vrh se hodočasti dan nakon Velike Gospe (16.08).
|
 |
| Ulaz u jamu Manastririna.
|
 |
| Pogled iz orlove perspektive na Rašćansku kotlinu.
|
 |
| Gdje cemo sada?
|
 |
Jedna od preostalih nastambi iznad vrtače u Knjiču, smještene na sjeverozapadu.
|
 |
| Planinari na putu prema gore... |
 |
| Željko Pavlinović u vrtači Stopanj dolac |
 |
Planina Biokovo je kroz povijest promijenila različite nazive, što su ih tijekom stoljeća stvorile grčka, latinska i hrvatska kultura. Adrion, Mons Slavorum (Slavenska planina) i Biokovo.U pisanim se djelima ime planine Biokove, spominje prvi put 3. travnja godine 1382. u ispravi bosanskog kralja Tvrtka I. kojom on potvrđuje knezu Vukcu Nenadiću i njegovim sinovcima posjede koje drže oko Cetine. Planina Biokovo je planinski greben koji se proteže od prijevoja Dubci na zapadu, do prijevoja Saranča na jugu. |
| Najviši vrh Biokova sv.Jure nalazi se na 1762 m nadmorske visine i time je Biokovo najviša planina jadranskog primorja. Kontinentalni predio planine Biokovo se malo spominje u odnosu na primorski dio, iako po svojim prirodnim ljepotama te biljnom i životinjskom svijetu mnogo atraktivniji. Iznad Rašcana je mnogo dominantniji vrh sv.Roko (1228m) na kojem se nalazi i istoimena kapelica. Slika desno. |  |
 |
Jugoistočno od vrha Sv. Roko nalaze se i vrhovi Veliki Čubrijan (1289 m), Kimet (1536 m), Kozjak-Knjič (1367 m), Rudišnjak (1160 m).Upravo ovaj jugoistočni predio planine Biokovo spada medu najljepše predjele ove planine i odigrao je značajnu ulogu u životu stanovnika Rašcana buduci da su to bili predjeli ljetnje ispaše i planinske poljoprivrede. Prilazi ovom području moguci su samo planinskim stazama od kojih je većina zapuštena. |
| Lokaliteti Kaćina, Zakučje, Stružine, Knjič, Zastope bili su nekada najbogatiji poljoprivredno- stočarski kraj sa najvećim površinama obradivog zemljišta na cijelom Biokovu.Postoji više zapuštenih staja, poljskih kućica i čatrnja sa pitkom vodom. Ovo su vjerovatno naljepša područja na cijelom Biokovu i ostala su sacuvana u izvornom obliku buduci da je pristup moguć samo nakon višesatnog pješacenja iz Rašcana |  |
 |
Planina Biokovo je proglašena parkom prirode, i to od prijevoja Dubci do Drašnica i Gornjih Igrana.(Narodne novine broj 24/81) Jugozapadni dio Rašcana sa zaseocima Njivice i Godinj takoder spadaju u granice parka prirode. Na području Biokova mogu se pronaći mnoge biljne i životnjske vrste od kojih su neke karakteristične samo za ovo područje. |
| Autor ove stranice redovito, barem dva puta godišnje, propješači ovim predjelima djevičanski očuvane prirode.Upravo nepristupačnost i neprohodnost, zbog razvijene vegetacije, čine ovo područje jednim od najljepših planinskih područja u Hrvatskoj. Na slici desno je područje Knjiča sa pogledom na gornje grotlo jame Manastirina . |  |
 |
Na slici desno prikazan je izlaz (ulaz) iz jame Manstirina koji se nalazi na jugo-istočnoj strani. Jama se koristila kao sklonište za stoku u ljetnim mjesecima kada je ovo bilo područje ljetne ispaše.. Zapadno od Manastirine (vertikalno ispod) nalazi se otvor još veće jame koju je moguće istražiti samo uz pomoć spelološke opreme |
| Na slici desno je zaravan (prevoj) Rudišnjak na 1160 m nadmorske visine. Na ovo mjesto se dolazi nakon min 2,5 satnog pješačenja iz Rašćana sa polaskom iz Njivica (preko Velike Lokvice i Lukavica) ili sa polaskom sa Godinja. Jugozapadno od Rudišnjaka nalazi se predio Stružine i Knjič. |  |
|
Predio zvan "Ledinice" između Stružina i Knjiča, snimljeno u mjesecu Lipnju. |
Ostatci ognjišta u planinskoj kolibi. |
|
Pogled sa vrha Kozjak (1367 m) prema vrhu sv. Roko. |
Obzidano guvno i ostatci nastambe na predjelu Lukavice. |
|
Lokvica, odmorište, pojilište i raskrižje planinskih puteva na cca 650 m nadmorske visine. |
"Rupe" na svodovima jame Manastirina, nastale, vjerovatno, erozijskim djelovanjem vode. |
|
Ostatci planinske kolibe u prijedjelu Zastope. |
Okrugli stol ispred nastambe u Zastopima. |
© / KPavlinović /
 |
|
Jedna od mnogobrojnih jama na Biokovu. Ljeti i nisu opasne, ali zimi kad ih prekrije snjeg... |
 |
|
Jedina prekrivena nastamba na Jugoistočnoj strani Biokova. Predio Stružine. Iza se nalazi bunar sa pitkom vodom. |
 |
|
Pogled na predio Knjič. Dolje je Knjič dolac, plodna vrtača duljine cca 80-tak metara. A gore je grotlo Manastirine. |
 |
|
Još jedna jama u blizini puta. Prije je svaka imala svoje ime. |
 |
|
Jedna od najdragocjenijih stvari na Biokovu, naročito u ljetnjem periodu. Obzidana vodosprema (bunar). |
 |
|
Pogled prema vrhovima Velika i Mala mačka. |
 |
|
Vrh Velika mačka. 1429 m.
|
 |
| Unutrašnjost jame Manastirina. Jedna od "cijevi" prema sjevero-zapadu.
|
 |
|
Bjelogorična bukova šuma. Predjeli bukove šume prevladavaju na nadmorskim visinama iznad 1000 m. |
 |
| Planinari na odmorištu... |
 |
| Planinarski ručak u Zastopima. |
Croatia